18.02.2021.

14. Tjedan psihologije u SELECTIO-u

Obilježavamo 14. Tjedan psihologije u SELECTIO-u i to kroz tekst koji otkriva od čega smo građeni kada su u pitanju teški trenuci i izazovna vremena i kako u tome može pomoći korporativna kultura.

Otpornost  

S obzirom na sva nedavna zbivanja (pandemija, potresi…) na razini pojedinca, ali i organizacije, možemo si postaviti brojna pitanja. Od toga kako ćemo te sve događaje financijski prebroditi, ali i kakav će to imati psihološki utjecaj na sve nas 

Život ne dolazi s uputama i jasnom prezentacijom životnih događaja. Svaka promjena različito utječe na ljude, donoseći jedinstvenu preplavljenost misli, snažnih emocija i neizvjesnosti. Ipak, ljudi se tijekom vremena uglavnom dobro prilagođavaju situacijama koje mijenjaju život i stresnim situacijama – dijelom zahvaljujući otpornosti.  

Psiholozi definiraju otpornost kao proces dobre prilagodbe nedaćama, traumama, tragedijama, prijetnjama ili značajnim izvorima stresa – poput problema u obitelji i vezama, ozbiljnim zdravstvenim problemima ili stresnim faktorima na radnom mjestu.  

Međutim, važno je naglasiti da to što je osoba “otpornija” ne znači da je nužno zaobilaze teškoće, problemi i gubici u životu. Ključno je da se takva osoba suočava s takvim izazovima s manje štete po mentalno i fizičko zdravlje, odnosno, manifestira manje teškoća na osobnom i profesionalnom planu.  

Dapače, osobe koje su više otporne imaju manje šanse da će postati mentalno ili fizički bolesne tijekom životnih nedaća, stresnih i traumatskih iskustava te gubitaka; takve osobe doživljavaju sveukupno više nade, optimizma i pozitivnosti pa se bolje mogu nositi sa zahtjevima posla; sposobnije su prebroditi teška vremena, kao što su gubitak radnih mjesta i gospodarske poteškoće; i sposobnije su naučiti nove vještine i znanja kada njihov postojeći skup postane zastarjeli. Dodatno, pokazalo se da snažnija otpornost kod pojedinaca pozitivno utječe na zadovoljstvo i angažman na poslu, kao i na ukupnu dobrobit, te može sniziti razinu depresije. Postoje čak i dokazi da nas otpornost može zaštititi od fizičkih bolesti. 

Nažalost, o psihološkoj otpornosti se ponekada razmišlja kao o nečemu što neki od nas jednostavno imaju ili pronađu u sebi kada su suočeni s teškoćom – kao neka vrsta unutarnjeg mehanizma koji se aktivira kada je teško, dok drugi, koji možda nisu imali sreće da im se tako “poslože karte”, ostaju bez tog resursa za teške i izazovne situacije.   

The Relational-Cultural teorija (RCT) psihološkog razvoja nudi novi temelj za razumijevanje otpornosti. RCT predlaže da stvaranje odnosa koji potiču osobni rast i razvoj su zapravo povezani za otpornošću. RCT naglašava da su odnosi primarni izvor sposobnosti osobe da bude otporna kad je suočena s osobnim i društvenim teškoćama ili traumamaNadalje, ova teorija smatra da su odnosi primarni izvor iskustava koja jačaju individualne karakteristike koje se obično povezuju s otpornošću. U ovom modelu sposobnost da se zatraži pomoć gleda se kao snaga. Kada smo pod stresom, osobna ranjivost se povećavaPronalaženje načina za toleriranje ranjivosti i okretanje drugima značajan je znak otpornosti. Kada se okrenemo od drugih i krenemo prema izolaciji, vjerojatno ćemo postati nefleksibilniji i zaglaviti u disfunkcionalnim obrascimaDa bismo posegnuli za podrškom, moramo imati neki razlog vjerovati da je moguće ostvariti pouzdan, zajednički odnos u kojem stavljanje sebe u ranjiviji položaj ne predstavlja opasnost. 

Istraživanja o otpornom zdravlju ukazuju na to da iskustvo sigurnih odnosa pruža ljudima resurse da se oporave od emocionalnih zastoja i gubitaka. Kada lijevi prefrontalni korteks ima vremena da se oporavi od stresa, nastavljamo razvijati strategije za emocionalnu regulaciju i oporavak tijekom života. Stručnjaci kažu da je najveći doprinos neuronskoj plastičnosti ljubav; dobri odnosi prerađuju sklopove prefrontalnog korteksa. Isto takoiz perspektive interpersonalne neurobiologije, sugeriraju da znatiželja, otvorenost, prihvaćanje i ljubav podržavaju neuronsku integraciju i otvorenost prema sadašnjosti. 

Uzimanje RCT perspektive može u konačnici dovesti do definiranja otpornosti kao sposobnosti povezivanja, ponovnog uspostavljanja odnosa i odupiranja nepovezanosti s drugima kao odgovoru na teškoće, nedaće, traume i otuđivanja. Ova definicija otvara put novim mogućnostima za jačanje otpornosti u životima pojedinaca i zajednicaTo nas miče od uvjerenja da neki ljudi jednostavno imaju “prave stvari”, to jest, individualne snage da budu otporni u rizičnom svijetu – i vodi nas prepoznavanju praksi koje jačaju odnose koji potiču otpornost u našem rizičnom svijetu. Otpornost se ne nalazi samo u tome da osoba ima mrežu oslonaca, već i u istinskom povezivanju s ljudima oko sebe kada je najpotrebnije. 

Na razini organizacije ili u korporativnom okruženju, otpornost možemo gledati kao sposobnost da ostanemo usredotočeni na zadatke, produktivni i povezani s organizacijskom misijom dok proživljavamo teška vremena. Isto tako, od zaposlenika se očekuje i zahtjeva da se nose s utjecajem čestih organizacijskih promjena velikih razmjera, kao što su novi prioriteti, novo vodstvo, nove organizacijske strategije, velike inicijative promjena, nove tehnologije, otpuštanja i slično. Ono što im u tome svakako može pomoći su odnosi s kolegama i kolegicama temeljeni na povjerenju, međusobnom uvažavanju i podršci. 

Bit je u samim interakcijama – razgovorima koji potvrđuju naše planove, preoblikuju naš pogled na situaciju, pomažu nam da se smijemo i osjećamo autentično s drugima, ili nas samo potiču da ustanemo i pokušamo ponovno jer je upravo kroz prevladavanje teškoća postajemo još otpornijiPostoji neizbježna ljudska potreba da se okrenemo drugima za povratne informacije, pomoć pružanje podrške.  

Da, svima nam je rečeno da izgradimo mrežu koja će nam pomoći u daljnjim karijerama, ali ono što je važno razumjeti jest koliko ti odnosi mogu biti ključni i za našu svakodnevnu emocionalnu dobrobit – ako te odnose gradimo na pravi način dok napredujemo kroz svoje karijere. Odnosi mogu biti naši najpodcjenjeniji resursi. 

Ukoliko vas zanima kako vaša organizacija može doprinijeti osnaživanju zaposlenika i izgradnji povjerenja i podržavajućih odnosa među kolegama kako bi povećala otpornost pojedinaca, ali i cijele organizacije, pročitajte više o našem programu osnaživanja Brinemo o otpornosti. 

Literatura: 

Cross, R., Dillon, K. i Greenberg, D. (2021). The Secret to Building Resilience. Harward Buisness Review. Dostupno na: https://hbr.org/2021/01/the-secret-to-building-resilience  

Hartling, L. M. (2008). Strengthening resilience in a risky worldIt’s all about relationshipsWomen & Therapy31(2-4), 51-70. 

Jordan, Judith V. (2013). Relational resilience in girlsHandbook of resilience in childrenBoston, MA:  Springerpp. 73-86. 

Warner, R., & April, K. (2012). Building personal resilience at workEffective executive15(4), 53.